{"id":2,"date":"2013-01-15T08:36:09","date_gmt":"2013-01-15T08:36:09","guid":{"rendered":"http:\/\/jops.uniri.hr\/?page_id=2"},"modified":"2021-09-06T07:08:24","modified_gmt":"2021-09-06T07:08:24","slug":"primjer-stranice","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/jops.uniri.hr\/?page_id=2","title":{"rendered":"O PROJEKTU"},"content":{"rendered":"

Jedan od temeljnih problema u filozofiji politike je opravdanje javnih evaluativnih standarda u demokraciji u okolnostima pluralizma. Evaluativni standardi su kriteriji kojima prosu\u0111ujemo (podr\u017eavamo ili odbacujemo) moralna pravila, na\u010dela pravednosti, karakterne osobine te osobna i dru\u0161tvena stanja. Na primjer, evaluativnim standardima vrednujemo opravdanost ili legitimnost temeljnih na\u010dela ustava, temeljna prava i slobode, pa i njihova oprimjerenja, kao \u0161to su legitimnost prisilne lije\u010dni\u010dke intervencije ili dijagnosti\u010dke prakse u psihijatriji. Tenzije se javljaju kada za razli\u010dite evaluativne standarde tra\u017eimo opravdanje unutar institucionalnih ili izvan institucionalnih demokratskih praksi. U tim okolnostima, nerijetko dolazi do zanemarivanja legitimnog pluralizma osoba i nametanja ve\u0107inski prihva\u0107enih standarda. Kako bi se otklonila opasnost diskriminacije i stigmatizacije onih osoba \u010dija perspektiva odudara od perspektive ve\u0107ine, potrebna je metoda opravdanja javnih evaluativnih standarda koja podjednako uzima u obzir perspektivu svih relevantnih djelatnika u okolnostima pluralizma. Takve slu\u010dajeve nalazimo u povijesti psihijatrije: primjerice, kada se pona\u0161anje koje nije bilo uskla\u0111eno s javnim standardima o primjerenom pona\u0161anju \u017eena dijagnosticiralo kao histeri\u010dni poreme\u0107aj (Voren, R. van. 2009., Willoughby, 2018.).<\/p>\n

Projekt se uklju\u010duje u kontekst rasprava koje imaju znanstveni ugled u politi\u010dkoj filozofiji. Temeljni pristup, kojeg projekt razvija, kre\u0107e od Rawlsove teorije javnog opravdanja koju autor ozna\u010dava nazivom \u201ejavni um\u201c (Rawls, 2005). Ideja u pozadini teorije je da opravdanje javnih odluka treba po\u0161tivati pluralizam i ne koristiti sektarijanske razloge koje mogu ne prihvatiti neki relevantni djelatnici. Jedan od inovativnih aspekata prijedloga je pro\u0161irenje, u odnosu na Rawlsovu formulaciju, opravdanja metodom javnog uma i javnih evaluativnih standarda kojima procjenjujemo sadr\u017eaje individualnih \u017eivota, a ne samo temeljnu strukturu dru\u0161tva i temeljna na\u010dela pravednosti. To je pro\u0161irenje opravdano potrebom za\u0161tite istih onih temeljnih prava i sloboda koji su predmeti temelja ustava, a i omogu\u0107avanjem svakom involviranom pojedincu da njegova perspektiva bude uva\u017eena. Primjer predstavljaju pripisivanja stanja bolesti u psihijatriji i odluke o pona\u0161anjima prema osobama koje su klasificirane prema takvim stanjima<\/p>\n\n\n

Glavni znanstveni doprinosi na\u0161eg projekta: <\/strong><\/p>\n\n\n\n

  1. Nudimo opravdanje javnih evaluativnih standarda osobina i stanja u ljudskim \u017eivotima koje odgovara potrebi izbjegavanja razloga koji su valjani samo sa nekih posebnih perspektiva. To posti\u017eemo time \u0161to zadr\u017eavamo inspiraciju Johna Rawlsa i smatramo da su javni evaluativni standardi legitimni, a jamstvo od diskriminacije prisutno, samo onda kada su javno opravdani, opravdanjem koje je usmjereno svim relevantnim djelatnicima. <\/li>
  2. U fokus moralne pa\u017enje dovodimo sve osobe i njihove perspektive, bez obzira na emocionalne i kognitivne raznolikosti. Navedeno posti\u017eemo zadr\u017eavanjem inspiracije Marthe Nussbaum, prema kojoj moralni status i pa\u017enju treba usmjeriti i djelatnicima koji nisu racionalni i razlo\u017eni, te im treba jam\u010diti ili podupirati za njih relevantne sposobnosti.<\/li>
  3. Posti\u017eemo sponu izme\u0111u ovih dviju inspiracija odustajanjem od Rawlsovog referiranja isklju\u010divo na idealizirane, racionalne i razlo\u017ene djelatnike tako \u0161to zadr\u017eavamo inspiraciju u Gausovoj teoriji javnog uma (barem kada se govori o vrednovanju individualnih \u017eivota). Prema njemu javne evaluativne standarde trebamo opravdati sna\u017enim po\u0161tivanjem pluralizma, to jest, uzimaju\u0107i u obzir raznolikost posebnih razloga pojedinaca. Ipak, pluralizam po\u0161tujemo i \u0161ire od Gausa. Naime, Gausov model zahtjeva isklju\u010denje onih djelatnika koji nemaju sposobnosti posjedovanja moralnih reaktivnih emocija. S druge strane, na\u0161 je cilj zahvatiti \u0161iri pluralizam koji je odre\u0111en raznoliko\u0161\u0107u kognitivnih i emocionalnih ljudskih mo\u0107i. <\/li>
  4. Ostvarujemo primjenu metode javnoga opravdanja na odre\u0111enje relevantnih evaluativnih standarda i sposobnosti u podru\u010dju psihijatrije, na primjerima iz spektra autizma i antisocijalnih poreme\u0107aja osobnosti.<\/li><\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Jedan od temeljnih problema u filozofiji politike je opravdanje javnih evaluativnih standarda u demokraciji u okolnostima pluralizma. Evaluativni standardi su kriteriji kojima prosu\u0111ujemo (podr\u017eavamo ili odbacujemo) moralna pravila, na\u010dela pravednosti, karakterne osobine te osobna i dru\u0161tvena stanja. Na primjer, evaluativnim … Nastavi \u010ditati →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jops.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2"}],"collection":[{"href":"https:\/\/jops.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/jops.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jops.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jops.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/jops.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18,"href":"https:\/\/jops.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2\/revisions\/18"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jops.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}