<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/jops.uniri.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/hrzz-1.jpg\")
<\/a><\/figure><\/div>\n\n\n\nProjekt se uklju\u010duje u kontekst rasprava koje imaju znanstveni ugled u politi\u010dkoj filozofiji. Temeljni pristup, kojeg projekt razvija, kre\u0107e od Rawlsove teorije javnog opravdanja koju autor ozna\u010dava nazivom \u201ejavni um\u201c (Rawls, 2005). Ideja u pozadini teorije je da opravdanje javnih odluka treba po\u0161tivati pluralizam i ne koristiti sektarijanske razloge koje mogu ne prihvatiti neki relevantni djelatnici. Jedan od inovativnih aspekata prijedloga je pro\u0161irenje, u odnosu na Rawlsovu formulaciju, opravdanja metodom javnog uma i javnih evaluativnih standarda kojima procjenjujemo sadr\u017eaje individualnih \u017eivota, a ne samo temeljnu strukturu dru\u0161tva i temeljna na\u010dela pravednosti. To je pro\u0161irenje opravdano potrebom za\u0161tite istih onih temeljnih prava i sloboda koji su predmeti temelja ustava, a i omogu\u0107avanjem svakom involviranom pojedincu da njegova perspektiva bude uva\u017eena. Primjer predstavljaju pripisivanja stanja bolesti u psihijatriji i odluke o pona\u0161anjima prema osobama koje su klasificirane prema takvim stanjima.<\/p>\n\n\n\n
Temeljni problemi na\u0161eg istra\u017eivanja su sljede\u0107i:\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n P1: Razra\u0111ivanje metode opravdanja javnih evaluativnih standarda koji imaju posljedice za temeljna prava, slobode i mogu\u0107nosti, te status jednakosti, a koji se koriste za vrednovanja stanja u ljudskim \u017eivotima kao vrijednosti, ili, pak, kao nedostatna,.<\/p>\n\n\n\n P2. Izazov kojeg postavlja Martha Nussbaum pristupom temeljenim na sposobnostima. Taj se izazov sastoji od kritike prema kojemu Rawlsov prijedlog opravdanja javnih odluka zanemaruje razna stanja u kojima se nalaze osobe, zbog toga \u0161to se opravdanje evaluativnih standarda duguje isklju\u010divo pojedincima koji posjeduju sposobnosti racionalnosti i razlo\u017enosti.<\/p>\n\n\n\n P3. Provjera metode javnog opravdanja primjenom na opravdanje javnih evaluativnih standarda, te ustanovljavanje mogu li se ishodi tih opravdanja dovesti u ravnote\u017eu s na\u0161im razlo\u017enim prosudbama.<\/p>\n\n\n\n P4: Primjena metode u relevantna podru\u010dja <\/p>\n\n\n\n Temeljni o\u010dekivani istra\u017eiva\u010dki rezultati su sljede\u0107i:\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n R1. Razra\u0111ena teorija legitimiteta javnih evaluativnih standarda. Metoda zahtjeva konvergenciju opravdanja svim zainteresiranim stranama, uzimaju\u0107i u obzir njihove perspektive i uva\u017eavaju\u0107i kognitivni i evaluativni pluralizam. Time nudimo odgovore na P1 i P2.<\/p>\n\n\n\n R2. Potvrda valjanosti metode primjenom na slu\u010dajeve poreme\u0107aja iz spektra autizma i antisocijalnih poreme\u0107aja osobnosti uskla\u0111ivanjem s na\u0161im razlo\u017enim prosudbama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Po\u010detna Ovo je slu\u017ebena stranica projekta pod nazivom “Javno opravdanje i pluralizam sposobnosti” (JOPS) – IP-2020-02-8073, financiranog od strane\u00a0Hrvatske Zaklade za Znanost, koji se provodi na\u00a0Filozofskom fakultetu\u00a0Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci. Projekt se uklju\u010duje u kontekst rasprava koje imaju znanstveni ugled u … Nastavi \u010ditati