Jedan od temeljnih problema u filozofiji politike je opravdanje javnih evaluativnih standarda u demokraciji u okolnostima pluralizma. Evaluativni standardi su kriteriji kojima prosuđujemo (podržavamo ili odbacujemo) moralna pravila, načela pravednosti, karakterne osobine te osobna i društvena stanja. Na primjer, evaluativnim standardima vrednujemo opravdanost ili legitimnost temeljnih načela ustava, temeljna prava i slobode, pa i njihova oprimjerenja, kao što su legitimnost prisilne liječničke intervencije ili dijagnostičke prakse u psihijatriji. Tenzije se javljaju kada za različite evaluativne standarde tražimo opravdanje unutar institucionalnih ili izvan institucionalnih demokratskih praksi. U tim okolnostima, nerijetko dolazi do zanemarivanja legitimnog pluralizma osoba i nametanja većinski prihvaćenih standarda. Kako bi se otklonila opasnost diskriminacije i stigmatizacije onih osoba čija perspektiva odudara od perspektive većine, potrebna je metoda opravdanja javnih evaluativnih standarda koja podjednako uzima u obzir perspektivu svih relevantnih djelatnika u okolnostima pluralizma. Takve slučajeve nalazimo u povijesti psihijatrije: primjerice, kada se ponašanje koje nije bilo usklađeno s javnim standardima o primjerenom ponašanju žena dijagnosticiralo kao histerični poremećaj (Voren, R. van. 2009., Willoughby, 2018.).
Projekt se uključuje u kontekst rasprava koje imaju znanstveni ugled u političkoj filozofiji. Temeljni pristup, kojeg projekt razvija, kreće od Rawlsove teorije javnog opravdanja koju autor označava nazivom „javni um“ (Rawls, 2005). Ideja u pozadini teorije je da opravdanje javnih odluka treba poštivati pluralizam i ne koristiti sektarijanske razloge koje mogu ne prihvatiti neki relevantni djelatnici. Jedan od inovativnih aspekata prijedloga je proširenje, u odnosu na Rawlsovu formulaciju, opravdanja metodom javnog uma i javnih evaluativnih standarda kojima procjenjujemo sadržaje individualnih života, a ne samo temeljnu strukturu društva i temeljna načela pravednosti. To je proširenje opravdano potrebom zaštite istih onih temeljnih prava i sloboda koji su predmeti temelja ustava, a i omogućavanjem svakom involviranom pojedincu da njegova perspektiva bude uvažena. Primjer predstavljaju pripisivanja stanja bolesti u psihijatriji i odluke o ponašanjima prema osobama koje su klasificirane prema takvim stanjima
Glavni znanstveni doprinosi našeg projekta:
- Nudimo opravdanje javnih evaluativnih standarda osobina i stanja u ljudskim životima koje odgovara potrebi izbjegavanja razloga koji su valjani samo sa nekih posebnih perspektiva. To postižemo time što zadržavamo inspiraciju Johna Rawlsa i smatramo da su javni evaluativni standardi legitimni, a jamstvo od diskriminacije prisutno, samo onda kada su javno opravdani, opravdanjem koje je usmjereno svim relevantnim djelatnicima.
- U fokus moralne pažnje dovodimo sve osobe i njihove perspektive, bez obzira na emocionalne i kognitivne raznolikosti. Navedeno postižemo zadržavanjem inspiracije Marthe Nussbaum, prema kojoj moralni status i pažnju treba usmjeriti i djelatnicima koji nisu racionalni i razložni, te im treba jamčiti ili podupirati za njih relevantne sposobnosti.
- Postižemo sponu između ovih dviju inspiracija odustajanjem od Rawlsovog referiranja isključivo na idealizirane, racionalne i razložne djelatnike tako što zadržavamo inspiraciju u Gausovoj teoriji javnog uma (barem kada se govori o vrednovanju individualnih života). Prema njemu javne evaluativne standarde trebamo opravdati snažnim poštivanjem pluralizma, to jest, uzimajući u obzir raznolikost posebnih razloga pojedinaca. Ipak, pluralizam poštujemo i šire od Gausa. Naime, Gausov model zahtjeva isključenje onih djelatnika koji nemaju sposobnosti posjedovanja moralnih reaktivnih emocija. S druge strane, naš je cilj zahvatiti širi pluralizam koji je određen raznolikošću kognitivnih i emocionalnih ljudskih moći.
- Ostvarujemo primjenu metode javnoga opravdanja na određenje relevantnih evaluativnih standarda i sposobnosti u području psihijatrije, na primjerima iz spektra autizma i antisocijalnih poremećaja osobnosti.