Početna
Ovo je službena stranica projekta pod nazivom “Javno opravdanje i pluralizam sposobnosti” (JOPS) – IP-2020-02-8073, financiranog od strane Hrvatske Zaklade za Znanost, koji se provodi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Projekt se uključuje u kontekst rasprava koje imaju znanstveni ugled u političkoj filozofiji. Temeljni pristup, kojeg projekt razvija, kreće od Rawlsove teorije javnog opravdanja koju autor označava nazivom „javni um“ (Rawls, 2005). Ideja u pozadini teorije je da opravdanje javnih odluka treba poštivati pluralizam i ne koristiti sektarijanske razloge koje mogu ne prihvatiti neki relevantni djelatnici. Jedan od inovativnih aspekata prijedloga je proširenje, u odnosu na Rawlsovu formulaciju, opravdanja metodom javnog uma i javnih evaluativnih standarda kojima procjenjujemo sadržaje individualnih života, a ne samo temeljnu strukturu društva i temeljna načela pravednosti. To je proširenje opravdano potrebom zaštite istih onih temeljnih prava i sloboda koji su predmeti temelja ustava, a i omogućavanjem svakom involviranom pojedincu da njegova perspektiva bude uvažena. Primjer predstavljaju pripisivanja stanja bolesti u psihijatriji i odluke o ponašanjima prema osobama koje su klasificirane prema takvim stanjima.
Temeljni problemi našeg istraživanja su sljedeći:
P1: Razrađivanje metode opravdanja javnih evaluativnih standarda koji imaju posljedice za temeljna prava, slobode i mogućnosti, te status jednakosti, a koji se koriste za vrednovanja stanja u ljudskim životima kao vrijednosti, ili, pak, kao nedostatna,.
P2. Izazov kojeg postavlja Martha Nussbaum pristupom temeljenim na sposobnostima. Taj se izazov sastoji od kritike prema kojemu Rawlsov prijedlog opravdanja javnih odluka zanemaruje razna stanja u kojima se nalaze osobe, zbog toga što se opravdanje evaluativnih standarda duguje isključivo pojedincima koji posjeduju sposobnosti racionalnosti i razložnosti.
P3. Provjera metode javnog opravdanja primjenom na opravdanje javnih evaluativnih standarda, te ustanovljavanje mogu li se ishodi tih opravdanja dovesti u ravnotežu s našim razložnim prosudbama.
P4: Primjena metode u relevantna područja
Temeljni očekivani istraživački rezultati su sljedeći:
R1. Razrađena teorija legitimiteta javnih evaluativnih standarda. Metoda zahtjeva konvergenciju opravdanja svim zainteresiranim stranama, uzimajući u obzir njihove perspektive i uvažavajući kognitivni i evaluativni pluralizam. Time nudimo odgovore na P1 i P2.
R2. Potvrda valjanosti metode primjenom na slučajeve poremećaja iz spektra autizma i antisocijalnih poremećaja osobnosti usklađivanjem s našim razložnim prosudbama.