Od 12. do 16. lipnja 2023. na Filozofskom fakultetu u Rijeci ljetna škola „Equality and Citizenship“ ugostila je desetak znanstvenika različitih sveučilišta koji su zajedno obogatili teme političke filozofije.
U sklopu ljetne škole organiziran je workshop “Mental Disorders, Public Justification, Capabilities, and Values” u sklopu kojeg se odvio i simpozij posvećen Danielu Weinstocku (University McGill, Montreal). Uz profesora Weinstocka, ljetna škola je kao glavnu predavačicu ugostila i Annu Elisabettu Galeotti (Università del Piemonte Orientale Vercelli).
Ostali sudionici ljetne škole bili su:
Elvio Baccarini (University of Rijeka)
Ivan Cerovac (University of Rijeka)
Ana Gavran Miloš (University of Rijeka)
Shane Glackin (University of Exeter)
Kristien Hens (University of Antwerp)
Sergio Filippo Magni (University of Pavia)
Luca Malatesti (University of Rijeka)
Iva Martinić (University of Rijeka)
Cristina Meini (University of Eastern Piedmont, Vercelli)
Roberta Sala (Vita-Salute San Raffaele University, Milan)
Thomas Schramme (University of Liverpool)
Areti Theofilopoulou (Institute of Philosophy of the Czech Academy of Sciences)
Projektni tim JOPS-a, mentor i voditelj Elvio Baccarini te doktorandica Iva Martinić, održao je predavanje “Capabilities and justice for people who lack the capability to be reasonable and rational” na Sveučilištu u Dortmundu. Predavanje je osmišljeno u sklopu Erasmus programa mobilnosti osoblja (od 8. svibnja do 21. svibnja) što je projektnom timu omogućilo povezivanje s vrhunskim znanstvenicima te postdoktorandima i doktorandima.
Objavljeno uORGANIZIRANE KONFERENCIJE (WORKSHOP RADIONICE)|Komentari isključeni za “Capabilities and justice for people who lack the capability to be reasonable and rational” // Talk at Technische Universität Dortmund Dortmund, Njemačka, 2023.
Projektni tim JOPS-a (Elvio Baccarini, Ivan Cerovac, Kristina Lekić Barunčić i Iva Martinić) sudjelovao je na političko filozofskoj radionici “Justice and Public Reasoning in a Democratic Society” na Sveučilištu u Beogradu od 17 do 18. ožujka 2023. Projektni tim je s ostalim doktorandima, poslijedokržtorandima i mladim znanstvenicima sa Sveučilišta u Beogradu raspravljao o aktualnim temama političke filozofije.
Istraživački tim suradnika (red.prof. Elvio Baccarini, dr.sc. Kristina Lekić Barunčić i Iva Martinić) sudjelovali su 21.11.2022. na workshopu “Science and Democracy” kojeg je organiziralo Sveučilište u Milanu, Università Vita-Salute San Raffaele.
Od 6. rujna do 7. rujna 2022. organiziran je workshop, čija je glavna predavačica bila redovita profesorica Roberta Sala sa sveučilišta u Milanu (University San Raffaele, Milano). Workshop se dotaknuo užih tema projekta poput pitanja pravednosti, epistemičke nepravednosti i mentalnih poremećaja.
Od 24. do 25. veljače 2022. održao se workshop “Democratic Equality”, a čija je glavna gošća bila profesorica Federica Liveriero sa sveučilišta u Paviji, Italiji. Profesorica je svojim posjetom doprinijela istraživačkom timu poticanjem na raspravu o glavnim područjima njenih interesa, a to su normativne teorije opravdanja i javnog uma; legitimitet političke vlasti i proceduralna pravednost; društvena epistemologija i metaetika. Također, workshop je ojačao suradnju između doktorskog kolegija “FINO” u Paviji i doktorskog studija Odjela za filozofiju u Rijeci.
14. veljače 2022. održan je online workshop “Public Justification, Disease, Capabilities”, a čiji je glavni predvač bio Andrew Reid (Department of Politics and International Relations University of Reading, UK). Predavač je svojim istraživačkim interesima vezanima uz suvremenu i normativnu političku teoriju obogatio ciljeve projekta, s posebnim naglaskom na njegovog fokus primjene teorija političkog liberalizma i javnog opravdanja te pitanjima o tome kako bismo trebali odgovoriti na zabrinutosti o mentalnom zdravlju, posebno na stanja poput depresije i tjeskobe, kada teoretiziramo o pravednosti.
8. ožujka 2022. održan je workshop čiji je glavni gost i predavač bila profesorica Corinna Mieth sa Sveučilišta u Bochmu (Ruhr-Universität Bochum). Workshop je obuhvatio brojne teme vezane uz projekt, a koje se tiču ljudskih prava, sposobnosti i javnog opravdanja. Zahvaljujući workshopu, gošća je sudjelovala na redovitim aktivnostima sa suradnicima projekata te je imala prilike diskutirati o svojim tekstovima “Migration, Cohesion and Compromise” i „Kant, migration and the cosmopolitan right not to be treated with hostility“.
Projekt se uključuje u kontekst rasprava koje imaju znanstveni ugled u političkoj filozofiji. Temeljni pristup, kojeg projekt razvija, kreće od Rawlsove teorije javnog opravdanja koju autor označava nazivom „javni um“ (Rawls, 2005). Ideja u pozadini teorije je da opravdanje javnih odluka treba poštivati pluralizam i ne koristiti sektarijanske razloge koje mogu ne prihvatiti neki relevantni djelatnici. Jedan od inovativnih aspekata prijedloga je proširenje, u odnosu na Rawlsovu formulaciju, opravdanja metodom javnog uma i javnih evaluativnih standarda kojima procjenjujemo sadržaje individualnih života, a ne samo temeljnu strukturu društva i temeljna načela pravednosti. To je proširenje opravdano potrebom zaštite istih onih temeljnih prava i sloboda koji su predmeti temelja ustava, a i omogućavanjem svakom involviranom pojedincu da njegova perspektiva bude uvažena. Primjer predstavljaju pripisivanja stanja bolesti u psihijatriji i odluke o ponašanjima prema osobama koje su klasificirane prema takvim stanjima.
Temeljni problemi našeg istraživanja su sljedeći:
P1: Razrađivanje metode opravdanja javnih evaluativnih standarda koji imaju posljedice za temeljna prava, slobode i mogućnosti, te status jednakosti, a koji se koriste za vrednovanja stanja u ljudskim životima kao vrijednosti, ili, pak, kao nedostatna,.
P2. Izazov kojeg postavlja Martha Nussbaum pristupom temeljenim na sposobnostima. Taj se izazov sastoji od kritike prema kojemu Rawlsov prijedlog opravdanja javnih odluka zanemaruje razna stanja u kojima se nalaze osobe, zbog toga što se opravdanje evaluativnih standarda duguje isključivo pojedincima koji posjeduju sposobnosti racionalnosti i razložnosti.
P3. Provjera metode javnog opravdanja primjenom na opravdanje javnih evaluativnih standarda, te ustanovljavanje mogu li se ishodi tih opravdanja dovesti u ravnotežu s našim razložnim prosudbama.
P4: Primjena metode u relevantna područja
Temeljni očekivani istraživački rezultati su sljedeći:
R1. Razrađena teorija legitimiteta javnih evaluativnih standarda. Metoda zahtjeva konvergenciju opravdanja svim zainteresiranim stranama, uzimajući u obzir njihove perspektive i uvažavajući kognitivni i evaluativni pluralizam. Time nudimo odgovore na P1 i P2.
R2. Potvrda valjanosti metode primjenom na slučajeve poremećaja iz spektra autizma i antisocijalnih poremećaja osobnosti usklađivanjem s našim razložnim prosudbama.